Istarska županija može se podičiti poticajnim okruženjem za upis srednje poljoprivredne škole zbog sljedećih razloga:

  • prirodni uvjeti pogoduju uzgoju velikog broja biljnih i životinjskih vrsta,
  • nezagađeni prostor i tradicionalni načini uzgoja osnova su za snažni razvoj ekološke proizvodnje,
  • blizina razvijenog turističkog tržišta osigurava kvalitetniji plasman proizvoda,
  • stoljetna tradicija poljoprivrednog obrazovanja i mogućnost nastavka školovanja na Poljoprivrednom odjelu riječkog Veleučilišta kao i razvoj znanstvene karijere u  Institutu za poljoprivredu i  turizam u Poreču.

Međutim, usprkos tome u  posljednjih 30-tak godina je primjetan trend sve manjeg broja učenika koji upisuju poljoprivredno usmjerenje u sklopu Srednje škole Mate Balote u Poreču.

Pored proizvodnje hrane i izvora dohotka za poljoprivrednike, uloga poljoprivrede ogleda se i u očuvanju prostora od degradacije te u zadržavanju stanovništva na seoskom  prostoru. Zbog toga je za cijelo društvo korisno da lokalno stanovništvo, posebice mladi, ostanu živjeti na seoskom području i da se bave poljoprivredom kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću.

Brošura je namijenjena učenicima osnovnih škola, napose osmašima koji još nisu  čvrsto odlučili u kojem smjeru  žele nastaviti svoje  obrazovanje.
Zadaća joj je da kroz  informativan, poticajan, ali  nadasve realan, pristup  učenicima predstavi osnovne  značajke poljoprivrede, naglasi  važnost poljoprivrednog obrazovanja,  opiše primjere i iskustva  uspješnih poljoprivrednika u  Istri, upozna ih s  mogućnostima za usavršavanje  odnosno zapošljavanja u poljoprivredi  te ih na taj način potakne na  upis srednjoškolskog  poljoprivrednog usmjerenja. Zajednički nam je cilj veći broj  upisanih učenika u srednju poljoprivrednu školu, ali i  pozitivnije opće društveno  shvaćanje poljoprivrede kao  poželjne, atraktivne,  dinamične i profitabilne djelatnosti.

Nositelj projekta Upiši Poljoprivrednu je Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
Voditelj projekta je dr.sc. Milan Oplanić

Projekt su financijski podržali Grad Poreč i Istarska županija.

VIDEO: Primijeri uspješnih mladih poljoprivrednika u Istri

ZNAČAJ I OBILJEŽJA POLJOPRIVREDE

Poljoprivreda je gospodarska djelatnost kojoj su osnovne
zadaće:

  • proizvodnja biljnih i stočarskih proizvoda namijenjenih za prehranu ljudi i životinja,
  • osiguranje financijskih sredstava ljudima koji se njome bave,
  • očuvanje prostora kroz prijateljski odnos s okolišem i prirodom,
  • proizvodnja sirovina za prehrambenu, tekstilnu, kožarsku, farmaceutsku, kemijsku i razne druge industrije.

Poljoprivreda nije jednako važna za svaku zemlju, niti je jednak udio ljudi zaposlen u njoj, ali se svaka država mora o poljoprivredi brinuti jer ona jamči njezinu sigurnost.

Poljoprivreda je u Istri bila i ostala jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti s  velikim značajem za njen ukupni razvoj.

U prošlosti su se najčešće uzgajale ratarske kulture (pšenica, krmno bilje) i stoka (goveda, ovce) dok danas dominira uzgoj višegodišnjih kultura (vinova loza i maslina) i povrća. Mijenjaju se i poljoprivredna gospodarstva koja nastoje povećati svoje posjede, u prvom redu površinu korištenog zemljišta, ali i specijalizirati se u jednoj  liniji proizvodnje.

Stanje i kretanja u poljoprivrednoj  proizvodnji na području Istarske županije prikazano je u grafikonima 1. i 2.

Grafikon 1: Struktura površina Istarske županije u 2018. godini

Iz grafikona 1 je vidljivo da raspoložive poljoprivredne površine u Istarskoj županiji zauzimaju 155.000 ha što predstavlja 55% od ukupne površine županije. Međutim, u svrhu poljoprivredne proizvodnje trenutno se koristi svega 25.000 ha što predstavlja tek jednu šestinu od ukupno raspoloživog poljoprivrednog zemljišta. Kako bi se povećala iskorištenost ovog, možda i najvažnijeg, poljoprivrednog resursa neophodno je uključivanje mladih poljoprivrednika i povećanje njihovih posjeda.

Grafikon 2: Kretanje površina pod pojedinim kulturama u Istarskoj županiji

U razdoblju od 2003. do 2018. godine površine na kojima se uzgajaju žitarice su se prepolovile što je odraz činjenice da Istra u cjelini gledano nije žitorodno područje. Površine pod vinogradima ostale su približno iste. Međutim, dogodile su se promjene u strukturi tih površina na način da je iskrčen veliki broj vinograda male površine, a istovremeno su se podizali veći nasadi na specijaliziranim vinogradarsko – vinarskim gospodarstvima. Povećale su se površine na kojima se uzgaja povrće (za 15%), a naročito pod maslinicima čije su se površineutrostručile. Važnost poljoprivrednog obrazovanja ogleda se upravo u potrebi usmjeravanja u one proizvodnje u kojima pojedino poljoprivredno gospodarstvo može biti konkurentno i ekonomski uspješno.

Grafikon 3: Starost nositelja poljoprivrednih gospodarstava

U grafikonu 3. prikazan je broj nositelja poljoprivrednih gospodarstava na području Istarske županije po kategorijama starosti. Vidljivo je da je tek 15% nositelja gospodarstava u 2018. godini bilo mlađe od 41 godine dok je starije od 61 godine bilo čak 47% nositelja. Kako bi istarska poljoprivreda mogla pratiti  zahtjeve tehnološkog napretka, efikasne ekonomije i suvremenog marketinga, neophodno je povećanje udjela mladih nositelja poljoprivrednih gospodarstava.

Budućnost poljoprivrede svugdje, pa tako i u Istarskoj županiji, leži na mladim ljudima koji razumiju i prihvaćaju promjene u službi razvoja, te koji su spremni neprestano učiti i ulagati u nova znanja i vještine.

Motivi za bavljenje poljoprivredom u Istri

Danas postoji više razloga zbog kojih bi se mladi ljudi u Istri mogli u većem broju opredijeliti za bavljenje poljoprivredom:

  • U poljoprivredi se proizvodi hrana za ljude i životinje te će stoga potreba za poljoprivrednim proizvodima uvijek postojati. Pritom je potrebno usmjeriti se u proizvodnju onih kultura ili životinja sa kojima se može ostvariti zadovoljavajući dohodak.
  • Poljoprivreda se, kao i druge gospodarske djelatnosti, kontinuirano modernizira, što podrazumijeva korištenje sve suvremenije mehanizacije i opreme, a proizvodni procesi se sve više automatiziraju.
  • Rad na vlastitom gospodarstvu i za vlastiti račun ima višestruke prednosti i pruža puno veće zadovoljstvo u odnosu na zapošljavanje kod drugog poslodavca.
  • Život na selu, zbog smirenijeg i prirodnijeg ambijenta, smatra se kvalitetnijim u odnosu na život u gradu.
  • Veliko i razvijeno turističko tržište na cijelom području županije velika je prednost za istarske poljoprivrednike i za kvalitetniju prodaju njihovih proizvoda.

Specifičnosti poljoprivredne proizvodnje

Poljoprivreda je gospodarska djelatnost kojoj je glavna zadaća proizvodnja hrane i po  mnogočemu se razlikuje od drugih djelatnosti. Prva posebnost poljoprivrede je  biološki karakter proizvodnje odnosno rad sa živim organizmima koji imaju sposobnost samoobnove ili samoreprodukcije. Poljoprivredni proizvodi dobiveni u prethodnom procesu proizvodnje (sjeme, sadnice, jaja, pomladak životinja i sl.) polazište su za  naredni ciklus proizvodnje.

Nadalje, proizvodni proces u poljoprivredi je uvjetovan biološkim osobinama biljaka i životinja tako da se radni zadaci moraju obavljati u određenim razdobljima, odnosno optimalnim agrotehničkim rokovima. Druga važna specifičnost poljoprivrede je u tome što je izravno ovisna o dostupnosti i kvaliteti prirodnih resursa (tla, vode i zraka), kao i o klimatskim uvjetima (svjetlosti, toplini, vlazi). Iz navedenih specifičnosti poljoprivrede proizlazi nužnost poljoprivrednog obrazovanja jer se jedino kroz stjecanje novih znanja mogu optimalno iskoristiti raspoloživi prirodni resursi.

Trajni tehničko-tehnološki napredak

Uslijed tehnološkog napretka suvremena poljoprivreda danas se znatno razlikuje od one od prije svega nekoliko desetljeća. Tome su najviše doprinijeli razvoj strojeva, informatičke tehnologije, različiti elektronički uređaji, itd. Proizvodnja potpomognuta naprednim tehnologijama i korištenje suvremenih poljoprivrednih strojeva i naprava omogućuje jednostavniju i sigurniju proizvodnju, a ljudima znatno olakšava obavljanje radnih operacija.

Suvremene tehnologije su također znatno smanjile i ovisnost o prirodnim resursima i klimi, nudeći alternativne proizvodne sustave kojima se može brže odgovoriti na sve veće zahtjeve za dovoljnom količinom zdravstveno ispravne hrane. Još je jedna tema aktualna u poljoprivrednoj struci o kojoj treba sve više učiti, a to je primjena genetički modificiranih organizama, tzv. GMO-a.

Važno je o ovoj tematici biti dobro informiran, kako ne bi prevladala kriva i zastrašujuća uvjerenja o primjeni ovih tehnoloških dostignuća.

Iskustva i savjeti uspješnih mladih poljoprivrednika u Istri

Ana Ritoša

nositeljica je gospodarstva “RITOŠA VINA” koje se bavi proizvodnjom grožđa i vina.

Ana smatra da je obrazovanje u poljoprivredi vrlo bitno jer  proizvodnja vina zna biti iznimno zahtjevna. Teorijsko znanje uvelike pomaže u prevladavanju svih izazova koje praktična proizvodnja donosi.

Emanuel Grubić

nositelj je obrta za poljoprivredu
„Grubić“ koje se bavi proizvodnjom
i preradom maslina.

Emanuel toplo preporučuje mladima da, ukoliko imaju neko gospodarstvo ili zemljište, svakako pokrenu svoju proizvodnju jer se poljoprivreda u Istri nadopunjuje s turizmom. Njegova je zaključna poruka da ako se poljoprivredom baviš na pravi način, od nje se može dobro živjeti.

Zvijezdana Križmanić

nositeljica je “OPG Križmanić”, koje se bavi uzgojem povrća.

Zvijezdana smatra da je poljoprivredno obrazovanje vrlo bitno jer je suvremena poljoprivreda znatno napredovala u pogledu primjene tehnika i tehnologija koje se bez tog osnovnog znanja ne može pratiti. Poljoprivreda je divna i, iako iziskuje dosta fizičkog rada, omogućava nam da živimo u skladu s prirodom.

Silvano Orbanić

nositelj Obrta za uzgoj goveda i proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda „Orbanić“

Silvano smatra da je glavni problem poljoprivrede uvriježeno mišljenje da o poljoprivredi svi znaju sve i nije im potrebno adekvatno obrazovanje. Međutim, to je velika zabluda jer bez obrazovanja nije moguće pratiti kontinuirani napredak
u tehnologiji, ekonomici i marketingu.

Što nudi Srednja poljoprivredna škola u Poreču?

  • Poljoprivredna škola u Poreču upisuje 24 učenika po školskoj godini i omogućuje učenicima nastavak školovanja nakon položene Državne mature.
  • Na području Istarske županije vrše se posjeti raznim OPG–ovima: maslinarima, uljarima, vinarima i proizvođačima povrća i voća, farmama goveda, ovaca i koza.
  • U cilju stjecanja novih znanja i iskustava organiziraju se stručni izleti i ekskurzije, kao što su posjet Botaničkom vrtu i izložbi Flora Art u Zagrebu, posjete međunarodnim izložbama i sajmovima u Veroni, Rauscedu i Pordenoneu te sudjelovanje na Gastro danima u Prievidzi u Slovačkoj.
  • U sklopu izvannastavnih aktivnosti djeluje Učenička zadruga Parentino, koja je osnovana 2000. godine. Djeluje kroz tri sekcije: Mladi vinari, Olea sativa i Uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, gdje učenici imaju priliku sudjelovati u proizvodnji vina autohtonih sorata Malvazija istarska i Teran, maslinovog ulja i eteričnog ulja lavande.
  • Maturanti mogu nastavititi visokoškolsko obrazovanje upisujući neki od studija Poljoprivrenog odjela Veleučilišta u Rijeci u Poreču, i to: • preddiplomski stručni studij Vinarstva • preddiplomski stručni studij Mediteranske poljoprivrede • specijalistički diplomski stručni studiji Vinarstva.
  • Važnost poljoprivrednog obrazovanja ogleda se upravo u potrebi usmjeravanja u one proizvodnje u kojima pojedino poljoprivredno gospodarstvo može biti konkurentno i ekonomski uspješno.

Srednja škola Mate Balote Poreč
Karla Huguesa 6
52440 Poreč
T +385 52 431 085
T +385 52 431 055
ss-mbalote@ss-mbalote-porec.skole.hr

Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
Karla Huguesa 6
52440 Poreč
T +385 52 408 300

Zatvori izbornik